INTOLERANCIJA na hranu i autizam

Osobe s autizmom često imaju specifičan odnos prema hrani, najčešće se radi o izrazitoj izbirljivosti (senzorna osjetljivost) ili učestalim probavnim tegobama. Iako autizam nije uzrokovan prehranom, suvremena istraživanja i iskustva mnogih roditelja ukazuju na to da intolerancija na određene namirnice može značajno pogoršati simptome autizma, poput hiperaktivnosti, razdražljivosti i poteškoća s koncentracijom.

Kaže se da su crijeva naš “drugi mozak”. Kod osoba s autizmom, probavni sustav je često osjetljiviji. Teorija “propusnih crijeva” sugerira da nepotpuno probavljeni proteini iz hrane (najčešće gluten iz pšenice i kazein iz mlijeka) mogu dospjeti u krvotok. Ovi proteini tada mogu djelovati na središnji živčani sustav te dovesti do promjene u ponašanju ili pojačane senzorne osjetljivosti.

Kako prepoznati intoleranciju kod djeteta koje ne govori?

Djeca s autizmom često ne mogu riječima izraziti bol ili nelagodu. Neki od simptoma intolerancije su:  

• iznenadni ispadi bijesa (meltdown), agresija ili samoozljeđivanje

• nadutost, plinovi, grčevi, kronični zatvor ili proljev, tamni podočnjaci, poremećaj spavanja

• pritiskanje trbuha o rubove namještaja kako bi se ublažila bol

Suvremena klinička praksa pokazuje da je popis spojeva koji mogu izazvati intoleranciju velik, a ovo su najčešći:

1. kazein i gluten

Ovi proteini kod osjetljive djece ne bivaju potpuno razgrađeni do aminokiselina, već ostaju u obliku peptida poznatih kao gluteomorfini i kazomorfini. Ovi spojevi prelaze krvno-moždanu barijeru i vežu se za opioidne receptore u mozgu  (strukturno su slični opijatima te dovode do ovisnosti o hrani i potrebom za konzumacijom pšeničnih proizvoda). To može rezultirati stanjem sličnim “omamljenosti”, smanjenim pragom boli, socijalnim povlačenjem i stereotipnim ponašanjima.

2. histamin

Histamin je biogeni amin koji se nalazi u fermentiranoj hrani (jogurt, kiseli kupus), suhomesnatim proizvodima, rajčici i konzerviranoj ribi. U slučaju manjka enzima DAO (diamin-oksidaza), histamin se nakuplja u tijelu. Kod osoba sa PSA najčešći simptomi su: izrazita hiperaktivnost, poremećaj spavanja, crvenilo ušiju ili obraza, te svrbež kože koji može dovesti do pojačane iritabilnosti.

3. fenoli i salicilati

Mnoge namirnice prirodno sadrže salicilate (npr. bobičasto voće, citrusi, jabuke, određeni začini), dok su fenoli prisutni i kao umjetne boje i konzervansi. Djeca s autizmom često imaju oslabljen proces sulfacije u jetri, što onemogućuje učinkovitu detoksikaciju ovih spojeva. Klinički će se prezentirati tamnim podočnjacima (“alergični krugovi”), crvenilom ušiju, noćnim znojenjem i naglim promjenama raspoloženja (smijeh ili plač bez očitog razloga).

4. oksalati

Oksalati su kristali soli koji se nalaze u “zdravoj” hrani poput špinata, badema i blitve. Kod narušene crijevne flore, ovi kristali se apsorbiraju u tijelo umjesto da se izluče. Simptomi koji se obično pojave su: bolovi pri mokrenju, osjetljivost na dodir, poteškoće s grubom i finom motorikom zbog nakupljanja kristala u tkivima.

5. fruktoza i disaharidi

Poteškoće u apsorpciji voćnih šećera i složenih ugljikohidrata dovode do brze fermentacije u tankom crijevu (SIBO). Neki od simptoma koji se tada pojave su: izrazita nadutost, vjetrovi i učestale rijetke stolice, što djetetu stvara konstantan fizički nemir i nemogućnost fokusiranja na zadatke.

Ako sumnjate da hrana utječe na stanje vašeg djeteta, evo odakle krenuti:

   1. Vodite dnevnik prehrane: bilježite sve što dijete jede i pije te pratite promjene u ponašanju i stolici u idućih nekoliko dana, osobito prvih 48 sati.

   2. Testiranje na antitijela ili aktivnost enzima: standardni alergološki testovi (IgE) mogu biti negativni jer se ovdje radi o nespecifičnom imunološkom odgovoru ili enzimskom deficitu. Laboratorijski testovi iz krvi (tzv.panel test intolerancije, 40-200 namirnica) mogu pokazati na koje namirnice djetetov organizam stvara antitijela, što vam daje konkretnu polaznu točku.

  3. Eliminacijska dijeta: ukidanjem namirnice za koju sumnjate da je uzrok tegoba direktno sami možete dokazati intoleranciju. Najpoznatija i najčešće korištena intervencija je dijeta bez glutena i kazeina (engl. Gluten-Free, Casein-Free, GFCF). Mnogi roditelji navode smanjenje hiperaktivnosti i bolju probavu nakon uvođenja ove dijete. Tzv. FOODMAP dijeta, odnosno dijeta sa niskim udjelom FOODMAP-a, podrazumijeva isključivanje kratkolančanih ugljikohidrata iz prehrane.

 4. Konzultacija sa stručnjakom: prije uvođenja velikih promjena, posavjetujte se s nutricionistom ili pedijatrom kako biste osigurali da dijete dobiva sve potrebne nutrijente. U slučaju sumnje na intoleranciju zbog nedostatka enzima, liječnik će vjerojatno preporučiti nadoknadu.

Iako prehrana nije „lijek“ za autizam, svakako je odlična potporna terapija. Svako dijete je jedinstveno i ukoliko pojedina intervencija pomogne jednom djetetu ne mora nužno pomoći i drugome. No, otkrivanje i uklanjanje intolerancija na hranu može smanjiti fizičku nelagodu djeteta, što mu omogućuje da lakše uči, bolje komunicira i bude sretnije u svojoj svakodnevnici.

Foto: freepik