Ako ste ovdje znači da ste zainteresirani za augmentativnu i alternativnu komunikaciju (eng.augmentative and alternative communication, AAK), moguće da ju već koristite ili o tome razmišljate.
Naziv nije baš praktičan i mnogi roditelji koji imaju djecu s autizmom s tim pojmom nisu niti upoznati te je danas dojam da riječ „komunikator“ sve pokriva. Međutim, pojam AAK je znatno širi i spodrazumjeva čitav niz metoda kojima se omogućava korisniku sa govorno-jezičnim poteškoćama da se lakše izrazi. Od jednostavnih sličica, komunikacijskih ploča i knjiga, do složenih softvera koji se aktiviraju dodirom, sklopkom, pogledom… Sve prema potrebama korisnika koji može biti u potpunosti ne-verbalan (stoga je komunikacijsko sredstvo alternativno govoru) ili djelomično verbalno, ali se bolje može izraziti uz pomoć komunikacijskog sredstva (sredstvo je augmentativno, povećava mu kumunikaciju).
Komunikacija može biti verbalna i neverbalna. Sjetite se malih beba koje bez ijedne riječi ponekad mogu pokazati što žele, od plača, jednostavne vokalizacije, bacanja na pod, kontakta očima, guranja… Čak i potpuno verbalne osobe svojim držanjem ili određenim gestama iskomuniciraju sadržaj bez ijedne riječi, npr klimanje glavom, okretanje očima, gesta „like“.
Djeca s autizom imaju čitav niz poteškoća shvaćanja verbalne i neverbalne komunikacije. Ne iznanađuje onda da poticanje komunikacije počinje upravo sa gestama i simbolima, npr. Makaton znakovi koji su preuzeti iz znakovnog jezika (engl.BSL, British sign language). Prve geste su najčešće one osnovne: još, daj, gotovo, piti… Iza toga se uvode simboli sa sličicama s čime počinje i shvaćanje da svaki simbol ima svoje značenje, predstavlja neki objekt, aktivnost ili osobu, a korisniku daje mogućnost izbora, npr. da izabere da li se želi igrati sa lego kockama ili puhati balončiće.
Ukoliko korisnik lagano svlada simbole, može se prijeći na korištenje komunikacijskih mapa, knjiga, komunikatora…. Pa da pojasnimo osnovne pojmove AAK.
KOMUNIKACIJSKA MAPA – skup simbola na jednoj stranici, najčešće veličine A4 papira, koji sadrži simbole ili fraze koji su bitne za korisnika. Obično sadrži 4,8,12, 20, 24, 30 simbola, naravno može i više ukoliko se korisnik dobro snalazi i ne preopterećuje ga puno sadržaja na jednoj stranici. U početku korištenja simbola mapa sadrži riječi koje se najčešće koriste u svakodnevnim situacijama (sržne), ali mapa se može kreirati i specifično za određenu temu ili situaciju – npr. životinje (na jednoj mapi simboli domaćih životinja); puhanje balončića (na komunikacijskoj mapi će se naći simboli poput puhati, baloni, veliki, mali, gotovo, zabavno, još…). Mape su praktične i za simboliziranje okoline (set simbola predmeta i aktivnosti potrebnih u određenoj prostoriji i situaciji, npr.kupaonica, hodnik…)
Prednosti mapa su što se mogu prilagoditi korisniku za različite situacije, ne ovise o bateriji, lako se mogu zamijeniti u slučaju da se strgaju ili pokvare, praktične za situacije gdje je riskantno nositi komunikator ili knjigu (npr.bazen, snijeg).
Negativne strane su što je vrlo teško na jednoj stranici staviti sve simbole koje bi mogli trebati i ono najvažnije pozicija određenog simbola nije konzistentna i dijete gubi motorno planiranje. (zamislite da su simboli na vašem mobitelu svaki put kada ga upalite na različitom mjestu, trebao bi vam puno veći kognitivni napor za korištenje, zar ne?)
Kada se komunikacijske mape isprintaju u većem formatu i postave na čvrstu podlogu tada se koristi naziv KOMUNIKACIJSKA PLOČA (u Hrvatskoj se najčešće nalaze u dječjim parkovima, ali se mogu naći i na drugim javnim površinama).
KOMUNIKACIJSKA KNJIGA – AAK rješenje koje koristi papir koji može ili ne mora biti plastificiran, sadrži set uvezanih komunikacijskih mapa koje su tematski raspoređene (npr.ljudi, hrana, odjeća). Obično sadrže i mapu sa abecedom i specifične mape za komunikacijska rješenja (npr.osjećaji, imam pitanje, nešto nije u redu…). Kako se radi o puno većem izboru simbola nego samo jedna mapa, postoji i stranica sa sadržajem ili mali markeri bočno za lakše snalaženje.
Prednosti knjige su što daje puno veći izbor simbola od samo jedne mape, simboli su uvijek na istom mjestu pa se razvija automatizam za često korištene simbole. Mana je otežano mijenjanje simbola u slučaju potrebe, ali i nepraktičnost – knjige sa više sadržaja su teške i velike, a u slučaju papirnog oblika lako se unište u slučaju dodira s vodom.
SETOVI SIMBOLA
Simboli su nacrtane sličice koje predstavljaju neku riječ ili cijeli jezični koncept. Zamišljeni su na način da se sa što manje detalja shvati glavno značnje, ali i da se mogu generalizirati. Npr. simbol keks – slika ne smije imati previše detalja da bi upućivala na točno određenu vrstu, ali treba biti razumljivo o čemu se radi. Simbol može označavati i fraze, npr. „nije mi udobno“, „žedan sam“…
Postoji nekoliko vrsta komercijalno dostupnih setova u kojima su simboli stilski ujednačeni, npr.SymbolStix, Widgit, ARASAAC, Metacom, Minspeak, PCS. Preporučuje se da se za jednog AAK korisnika koristi isti set za svako okruženje u kojem se nalazi, npr.kod kuće i u školi. Na taj način će pojedini simbol biti prisutan sustavno za isto značenje te će ga korisnik brže prihvatiti.
Izbor setova simbola najčešće ovisi o proizvođaču (komunikator je uglavnom već složen sa određenim setom simbola), ali i o osobnim preferencijama (npr.kod dodavanja simbola kod većine komunikatora sam korsnik može odabrati određeni set simbola). Iako se ponekad čini nebitnim kako simboli izgledaju, osobito krajnjem korisniku jer će se na svaki simbol naučiti, ipak nije zanemarivo da su pojedini setovi simbola simpatičniji, veseliji, pregledniji, topliji, ljepši…
Najčešće korišteni setovi simbola su:
- WLS (Widgit Literacy Symbols)
- PCS (Picture Communication Symbols)
- Symbolstix
U idealnim uvjetima bi se isti simboli za jednog korisnika koristili za sve situacije i oblike komunikacije – npr. na komunikatoru na tabletu, ali i na komunikacijskoj mapi isprintanoj na papiru. Naravno da je to teško ostvarivo jer ponekad se materijali preuzmu s interneta ili ih je složila druga osoba (npr. učitelj), no kada se savladaju osnovni koraci izrade mapa i uređivanja polja onda se barem trudite da su simboli ujednačeni unutar istog komunikatora (npr. izbjegavati da je simbol „ne“ na 2 mjesta u komunikatoru prikazan sa različitim simbolom).
VIZUALNA PODRŠKA – svakodnevno svi koristimo čitav niz vizualnih pomagala: kalendari, bilješke, mape, satovi… Vizualna podrška primarno ima zadatak pomoći nam organizirati aktivnosti, planove ili misli. Npr. gledamo recept da bi nam obrok ispao bolje, pratimo vizualne upute korak po korak kako sastaviti ormarić.
Na isti način možemo osobi s komunikacijskim poteškoćama opisati kako samostalno oprati ruke, koje ga aktivnosti očekuju u danu, objasniti uzrok posljedicu (ako – onda, prvo – onda). Vizualan prikaz može olakšati i emocionalnu regulaciju (npr. pokazivanje razine stresa, „danas radim za…“ princip za skupljanje žetona za pozitivna ponašanja koja će biti nagrađena), izražavanje boli ili davanje uputa (npr. kad sam uznemiren odgovara mi povući se u tihu sobu).
Ukoliko vam je sve novo i još se ne snalazite – samo nastavite čitati i iskušajte sami. Sve će vrlo brzo sjesti na svoje mjesto. Često ćete zapeti, činiti će se prekomplicirano, možda će se ponekad sve zamrznuti, poneki mukotrpan rad i izgubiti, ali nikako ne odustajte. Jer kad vidite svoje dijete kako je negdje usput „pokupilo“ riječ i koristilo ju u pravom trenutku – sve je vrijedilo.
